Stres i imuni sistem

Nakupljanje stresa kao okidač za psihičke bolesti

Kao što je navedeno u knjizi "Zašto zebre nemaju ulcer/čir",naši ljudski sistemi za odgovor na stres su dizajnirani za akutne,vremenski-ograničene stresore (izazivače stresa) koji normalno zahtjevaju fizički odgovor. U prahistoriji su ljudi lovili životinje,što je izazivalo fizički i psihički stres,ali nakon toga su ih jeli i odmarali se. Danas stresori su mnogo više hronični,dugotrajni i manje podložni kontroli, jer obično nemamo vremena da se odmorimo i spremimo za naredni stres. Finansijska briga,usamljenost,konstantno prepiranje sa bližnjima,dugotrajno putavanje,akademski i poslovni zahtjevi,pa čak i nezaposlenost mogu da dovedu do kaskade efekata na mnoga područja našeg života. Kada nas stres udara jedan za drugim bez da imamo vremena da se oporavimo,mogu da dovedu do psihičkih devijacija u smislu smanjenja pažnje i fokusa pa do depresije i sumanutosti.

"Um iznad materije" nije samo obična fraza. To je istina bazirana na onome što znamo da je činjenica: mozak će pod pravim skupom smjernica,pravim okruženjem i odgovarajućim stimulusom uvijek birati ozdravljenje ispred bolesti.
Sposobnost da se odbranimo od stresa i bolesti zavisi od više faktora,neki od njih su izvan naše kontrole,ali način na koji odgovaramo na stres i opšte zdravlje našeg imuniteta su stvari na koje možemo uticati. Ako ne bi smo bili u mogućnosti da mijenjamo naš odgovo na stresore,našli bi se u neprestalnoj hormonalnoj borbi koja bi dovela do ozbiljnih zdravstvenih devijacija poput hipertenzije,diabetesa i srčanih oboljenja. Mozak i imuni sistem su u neprestanoj komunikaciji i ona može da bude narušena bilo kojom vrstom fizičkog i emocionalnog stresa.
Dugotrajni stres nas čini podložnijim za bolesti i oboljenja zbog toga što mozak šalje odbrambene signale ka endokrinom sistemu,koji tada otpuštaju skup hormona koji ne samo da nas spremaju na hitne situacije tipa "borba ili bijeg" nego ozbiljno isključuje naš imunitet u isto vrijeme. Smatra se da je stres vodeći uzrok za mnoštvo bolesti,među njima one najpogubnije,rak i hipertenzija. Način na koji to radi je da šalje u krv kortizol( hormon stresa,otpušta se iz nadbubrežne žlijezde),između ostalih stvari,ublažava upalu,smanjuje broj leukocita i NK ćelija ( ćelije prirodne ubice ,zaslužne za odbranu od karcinoma),povećava stvaranje tumora i njihov rast i omogućava infekcijama da napadnu naše tijelo.

Zbog toga što su efekti na stres kumulativni ( sabiraju se tijekom vremena) ,čak i obične,svakodnevne aktivnosti mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Zbog toga moramo biti svjesni svakodnevnog stresa u našim životima.Neke od terapija za um-tijelo koje bi trebale da obrnu učinak stresa na naše zdravlje su:

• Vježbe opuštanja: Veza između uma i tijela može biti ojačana posebnim vježbama opuštanja kao što su meditacija i vođena sanjarenja. Ukoliko ih uključimo u normalan sadržaj našeg života ove vježbe postaju "amortizer" koji umanjuje pogube efekte stresa.
• Pozitivno razmišljanje: Dokazi pokazuju da bolesni ljudi koji vjeruju da im je bolje i da polako postaju zdraviji ustvari to i postaju,nasuprot onima koji su pesimistični o svom ozdravljenju.
• Potpora društva: Ljudi sa jakom potporom svoje sredine imaju bolje ukupno zdravljei više su otporni na bolesti.

Veza između bolesti i stresa nije jednostavna,ali ipak postoji. Zbog toga što su endokrini i imuni sistem tako isprepleteni i povezani,narušavanje jednog znači narušavanje i drugog. Potrudimo se da uklonimo stres iz naših života ili da ga barem malo umanjimo.